NIKINKO TINIKIWALU TANA ENYIENY E MBAA/OSARTE
Ikipuo kwe aabikoo tale ocho, nikimbunga nkoitoi aang enkishon, lkuaak,
o ngeno aang eparra, inia taa naitobikoo suom nerrip sii nkungurata
enkop o nkaitubulu e tipat. Kore sii ake meyiere nepiki kusaka likae turrurr obo te nkibelekenyatta e lwuao, keloito ana kop ikidol aajo kore ake
abaki elo sirkali kwe aitubulaa nkula esuom namara nkunanang oleng
duo tengamata e larin supat, ejo nicnhe keitai parakuosho kitok aa taa
kule anaa nkiri, kelo ana bae kwe eipiraki yioo ngoloto tanaa lorresh
neyau nkolongi naapoito kwe aaponari.
Nainguaa sirkali e KENYA: ikiyieu neyanyiti iyioo anaa laramatak
loo suom errunkud laripok loo ngwesi entim terisioroto e nkitanapat enkop nalulunga, oleng ake duo tempaash enangamata naa ikiyieu sIrkali
neas kuna:
1.
2.
3.
4.
Sirata E Nduata E
Sampur Naipirita
Ramatare E Suom
O Sipata O
Mpaash Natii
Nicnhe Te
Nkitubularoto
E Nkula E
Suom Enche O
Nkingurata E
Parakuoisho
Te Nkidapash E
Ntokitin Naitayia
Nkai
Peyie eipari iyioo mbaa engor eitu yeasi mbae ake pooki te nkulupo
aang, tanaa naipirta nkulupo aang, suom aang tanaa sii ngeno aang
errunkud. Keyiere te nkoitei poki peyie kiaku nabo e lelo oitai nduat
e ramatare e sirkali te nkoitei nashulakinoi
Kore mbae nayieuni neasi naa keyiere peyie eitangasi nkunguraroto
tanaa kebaya asata tesupatisho tanaa keata sii nyamali nayau te
siadi te ltungana tanaa te lorere.
Kewon ake kiata Lmeregeshi oikash oretu yio maitubulai/maitudupai
nkula enkerra aang yeapa, kiyieu taa reteto matisipu aajo kakwa kula
nemeshulakino neishinga, pi kineneu ntalipa e nkerr nanyokie aimul.
Ikiomon taa lturrurri oinguraa aaturr mbaa meteretu iyioo tana.
Keyiere peyie kunguraa aangasu nkingurata e nkop-konsavansi, kore
sii yeata e konsavansi tipatisho enye, naa keibooyo nkigalata e suom
ongwesi te nkop neyau sii ngolngol telelatia aang naa keyiere naa nesipuni inia( kore nikindim aitirisie inia,naa keyiere peitaini Nchumet
najo Lashumpa ‘trust’ naitubulaa nkingurata o asata te mpaash e
nkerra aang naanyokuo nikijo ana chumet ‘NCHUMET E NKERR
NANYOKIE E MAA’ (RED MAASAI TRUST FUND)
Kepuoi kwe aamany ngojitin eshi nikintam suom, naa ikiomon Sirkali
meingurai inia peyie ebikoo meitanyamali nena ngwejitin enkop
Ikiyieu reteto e biotisho eesuom o mirata enche, nikiomon sii Sirkali meingurai taata mpukunoto e boitie/lokeren kutuaa naata ninye
(state owned farms), neinguraa tipatisho naata amu kijo iyioo keikiti
asata enche, mebaki iyioo.
Nainguaa laingurak lee mbaa oara lainyiangak o lemera o
lturrurri laijo lelo: Keyiere pee kishulakino asata naipirta nkipara e
nkula esuom aang tanaa sii ngeno aang errunkud
Keyiere naa nkipara naipirta ramat enkitubularoto enkula esuom nengasu te lorere neinguraa ngas ajo kaa tipat tanaa dupoto etum Ilo
marei(orere). Neipiriei sii inia kunguraroto mpaashi nikiroro duo tekwe
eipirta taa rekiei le nkitanapat e nkop naipirta inia ramat terisioroto entumoto edupoto nayau inia ramat teneitarasari.
11